Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza ogledni je primjer romana o umjetniku i umjetnosti. Inicijalna narativna sekvencija romana obilježena je arhetipskim motivom povratka »izgubljenoga sina«.

Kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, razočaranje europskom kulturom i civilizacijom, umjetničko klonuće – sve je to duhovna »prtljaga« s kojom se Filip vraća iz svijeta ne bi li, u ponovnom kontaktu sa zavičajnom podlogom, neiskvarenom prirodom i uspomenama iz djetinjstva, akumulirao novu životnu i umjetničku snagu.

Povratak u domovinu izaziva u Filipu snažne dojmove i budi, barem u početku, ugaslu životnu energiju. Jedan od važnijih motiva njegova povratka bio je i pokušaj da ispita svoj odnos prema zavičaju, stupanj pripadnosti panonskom, hrvatskom prostoru i kulturi. Taj odnos prema »podlozi« smatra ključnim u definiranju svojega identiteta. Novo, raskošno izdanje Školske knjige i HAZU dio je drugoga kola Djela Miroslava Krleže, obogaćeno iscrpnom znanstvenom studijom i pogovorom akademika Krešimira Nemeca te kronologijom autorova života i rada.