Ljepši kraj

Ljepši kraj - početak jednog fantastičnog književnog putovanja

Nitko još nije tako efektno spojio nordijsku i bosansku tjeskobu, tako dojmljivo dočarao sumrak i čistilište duše u snježnim planinama norveškim i bosanskim.
Novi list

Junak knjige Ljepši kraj povukao se u djedovu kolibu na jednoj bosanskoj planini. U njoj se pokušava oporaviti nakon dramatičnog kraha ljubavne priče s Norvežankom. Ona je uvijek bila slaba spram muškaraca s prostora bivše Jugoslavije, i zato plaćala popriličnu cijenu. Dok se prisjeća bivšeg života, pokušavajući razumjeti što se zapravo dogodilo, počinje nova priča. U planini pokrivenoj snijegom, dok pokraj njegove brvnare prolaze samo vehabije koje su smještene u obližnjem napuštenom selu. U njenom je središtu ponovo žena, a naše junake put opet vodi u Oslo.

Pričajući dvije priče, jednu unatrag, a drugu unaprijed, jednu koja se događa u Norveškoj, a druga u Bosni, Bekim Sejranović zavlači se duboko pod kožu svog junaka. Uvjerljivo prikazuje njegove traume, emotivnu nesigurnost, egzistencijalni strah, drogiranje, seksualnu disfunkcionalnost, a pritom uspijeva biti i lucidan i nevjerojatno duhovit.

Ljepši kraj središnji je dio romaneskne trilogije Bekima Sejranovića, koju još čine romani  href="https://www.vbz.hr/book/nigdje-niotkuda-mu/">Nigdje, niotkuda i  href="https://www.vbz.hr/book/tvoj-sin-huckleberry-finn/">Tvoj sin Huckleberry Finn, dok su priče iz  href="https://www.vbz.hr/book/sandale/">Sandala i  href="https://www.vbz.hr/book/dnevnik-jednog-nomada/">Dnevnika jednog nomada svojevrsne ekstenzije tog svijeta koje omogućuju potpunije razumijevanje Sejranovićeva pripovjedačkog univerzuma.

Riječ je o jednom od najzaokruženijih i najzanimljivijih pripovjedačkih opusa na postjugoslavenskim prostorima, pa onima koji dosad nisu čitali href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Bekim_Sejranovi%C4%87">Bekima Sejranović href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Bekim_Sejranovi%C4%87">a Ljepši kraj može biti početak jednog fantastičnog književnog putovanja.
> O autoru:>
Bekim Sejranović rođen je 1972. godine u Brčkom. Godine 1985. preselio se u Rijeku gdje je pohađao pomorsku školu i studirao kroatistiku. Od 1993. godine živio je u Oslu u Norveškoj gdje je na Povijesno-filozofskom fakultetu magistrirao južnoslavensku književnost. Od 2011. do 2014. godine živio je u Ljubljani, a od svibnja 2015. godine živio je i radio u Zagrebu. Od 2000. godine radio je kao sudski tumač i književni prevoditelj, predavao norveški za strance, pisao i objavljivao prozu. Romani i kratke priče prevedene su mu na više stranih jezika uključujući norveški, engleski, slovenski, makedonski, njemački, češki, talijanski i poljski.[2] Dobitnik je Nagrade "Meša Selimović", 2009. godine. Bio je član Hrvatskoga društva pisaca. ( href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Bekim_Sejranovi%C4%87">Izvor)