Blijedi jahač

Kako je španjolska gripa
1918. godine promijenila svijet
Godine 1918. Italoamerikanci iz New Yorka, Jupici s Aljaske i Perzijanci iz Mashhada nisu imali ništa zajedničko osim virusa koji je izazvao najtežu pandemiju modernog doba i presudno utjecao na svjetsku povijest dvadesetog stoljeća.

Španjolska gripa, najstrašnija epidemija koja je u tri smrtonosna vala poharala svijet između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine, prouzročila je jednu od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva. Zarazila je trećinu svjetskog stanovništva i pritom nije birala žrtve: od siromašnih useljenika u New Yorku preko španjolskoga kralja Alfonsa XIII., književnika Franza Kafke, indijskog narodnog vođe Mahatme Gandhija do američkog predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona. Iako je odnijela između pedeset i sto milijuna ljudskih života, možda više nego Prvi i Drugi svjetski rat zajedno, u našoj su kolektivnoj svijesti pandemija španjolske gripe i Prvi svjetski rat sjedinjeni događaji pa se tako taj kolosalni gubitak ljudskih života uzrokovan epidemijom pripisuje Prvom svjetskom ratu.

Ugledna britanska znanstvena novinarka Laura Spinney u Blijedom jahaču bavi se španjolskom gripom iz jedne sasvim drukčije perspektive, kombinirajući priče preživjelih s najnovijim znanstvenim istraživanjima iz područja povijesti, medicine (virologije, epidemiologije i psihijatrije) i ekonomije. Precizno i detaljno istražuje i analizira razmjere katastrofe koju je španjolska gripa izazvala u svijetu pokazujući kako se posljedice te pandemije, koja je zahvatila područja od Aljaske i Brazila preko Kine, Irana i Španjolske do Južne i Sjeverne Amerike i Rusije – a nije zaobišla ni Hrvatsku, osjećaju još i danas u svim sferama ljudskog života.