Katarina kraljica bosanska

Ibrahim Kajan

U posljednjoj noći života Katarine Kosače Kotromanić na vrata njenog izbjegličkog utočišta u Rimu stiže važan gost, general inkvizicije don Francisko, šaljući joj prethodno kao dar ribe za večeru a donoseći njenu autobiografiju-testament na potpis. U razgovoru, ponekad svjesna a ponekad potpuno odlutala u razmišljanjima, Katarina otkriva svoj život kraljice nesretnog i progonjenog naroda, ali i patnju majke razdvojene od djece. Sve je u životu nesretne kraljice, osim sretnog djetinjstva u Humu, kod oca, hercega od Sv. Save, Stjepana Vukčića Kosače obilježeno političkim previranjima i interesima velikih sila oko srednjovjekovne Bosne čijom kraljicom Katarina postaje udavši se za kralja bosanskoga StjepanaTomaša Kotromanića.
Povijesni roman Ibrahima Kajana, Katarina kraljica bosanska nadahnuto je prozno djelo arhaičnog jezika i bogate simbolike koje se čita u dahu. To je priča kako o sudbini žene tako i sudbini zemlje, koje pate i danas jednako kao što su patile i u prošlosti.

„Kraljica Katarina do svoje je smrti sačuvala crte dobrote i plemenitosti. Iako slomljena tugom zbog gubitka svega što je imala, ostala je do kraja odana svojoj domovini i narodu koji je, valjda od postanka, bio izložen kako osvajačkim pohodima, tako i unutarnjim vjerskim trvenjima i međuetničkim sukobima. O svemu tome kazuje i piše Ibrahim Kajan u romanu Katarina kraljica bosanska koji je potreban ne samo zbog povijesnih, već jednako tako i iz ovovremenskih razloga. Pet stoljeća nakon progonstva kraljice Katarine, njezinu domovinu Bosnu i Hercegovinu zadesili su novi progoni i pomori. Sa različitim protagonistima, ali sa sličnim ljudskim stradanjima i razornim materijalnim posljedicama.“

Ivo Mijo Andrić, Bosanska riječ

„Katarina kraljica bosanska spada u onu grupu historijskih romana u kojima historijsko dešavanje nije tek pozadina i dekor za svevremenu egzistencijalnu tjeskobu čovjeka već roman koji progovara o stvarnim likovima i događajima te ih, uz imaginativno osmišljavanje, preoblikuje u romaneskne (a svi znamo da umjetnost počinje tamo gdje prestaju povijesni fakti). Čitajući roman o kraljici Katarini, mi istovremeno čitamo i priču o Bosni - srednjovjekovnoj, ali i današnjoj.“

Dijana Hadžizukić, Diwan